Vijesti

Europski migracijski program: potrebni su stalni napori za napredak

Potvrđeno je da se u 2017. i u prvim mjesecima 2018. smanjio broj nezakonitih dolazaka, pri čemu se i dalje nastoji spašavati živote, rješavati temeljne uzroke,štititi vanjske granice Europe i dodatno jačati suradnja s međunarodnim partnerima. Međutim, budući da je opće stanje i dalje osjetljivo, potrebno je da države članice i EU zajedno ulože dodatne napore, osobito u obliku većih financijska sredstva, kako bi se osigurao stalan i učinkovit odgovor na izazove povezane s migracijama.

 Europski migracijski program: potrebni su stalni napori za napredak

 Uoči sastanka Europskog vijeća koji će se održati u ožujku, Komisija danas izvješćuje o napretku ostvarenom u okviru Europskog migracijskog programa i određuje daljnje ključne mjere koje je potrebno poduzeti, među ostalim, i u skladu s Komisijinim planom iz prosinca 2017. za postizanje sveobuhvatnog sporazuma o održivoj migracijama do lipnja 2018.

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: U današnjem izvješću analizira se napredak koji smo postigli od studenoga prošle godine zahvaljujući znatnim zajedničkim naporima za sveobuhvatno upravljanje migracijama. Moramo zadržati taj zamah i predano raditi u cilju poduzimanja daljnjih mjera, među ostalim, postizanja sporazuma o reformiranom sustavu azila. Neke od tih mjera,kao što je ispunjavanje obveza koje su države članice preuzele u pogledu financijskih doprinosa, izrazito su hitne. Upravljanje migracijama i dalje je visoko na popisu prioriteta naših građana, a ostvarit ćemo ga samo istinski sveobuhvatnim i zajedničkim naporima.

Visoka predstavnica / potpredsjednica Federica Mogherini izjavila je: Strategijom koju smo uspostavili za upravljanje migracijama u partnerstvu s ključnim zemljama, organizacijama UN-a i Afričkom unijom ostvaruju se rezultati. Zahvaljujući zajedničkoj radnoj skupini Afričke unije, EU-a i UN-a pomogli smo više od 15 000 ljudi da se vrate u svoje domove i započnu novi život i evakuirali više od 1300 izbjeglica iz Libije. Suradnja i zajednička odgovornost ključni su za učinkovito suočavanje s tim globalnim izazovom.

Povjerenik za migracije,unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos izjavio je: Smanjenje broja dolazaka za gotovo 30 % u usporedbi sa 2014.,odnosno godinom koja je prethodila krizi, znak je da je došlo vrijeme da poduzmemo dodatne napore na svim razinama, ne smijemo popustiti. Ne možemo se izložiti riziku i opustiti na račun dosadašnjeg uspjeha. Potrebno je dodatno i brže djelovanje u pogledu vraćanja, upravljanja granicama i zakonitim kanalima, a posebno preseljenja i to ne samo iz Afrike, nego i iz Turske.

U 2017. zabilježeno je 205 000 nezakonitih prelazaka granice, što znači da se broj dolazaka u EU smanjio za 28 % u usporedbi sa 2014., godinom koja je prethodila krizi. Usprkos smanjenju, pritisak na nacionalne sustave za migracije i dalje je na visokoj razini jer je u 2017. podneseno 685 000 zahtjeva za azil.

Spašavanje života irješavanje temeljnih uzroka

Rad na središnjoj sredozemnoj ruti dodatno se ojačao i usmjerio na spašavanje života, zaštitu migranata uzduž rute i dobrovoljno vraćanje i reintegraciju u zemlje podrijetla:

  • od veljače 2016. više od 285 000 migranata spašeno je u operacijama EU-a na Sredozemlju, dok je u 2017. više od 2000 migranata spašeno u pustinji, gdje su ih napustili krijumčari.
  • U suradnji s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) zajednička radna skupina Afričke unije, Europske unije i Ujedinjenih naroda, koja je osnovana u studenome 2017., pomogla je više od 15 000 migranata da se iz Libije vrate u svoje matične zemlje. K tome, više od 1300 izbjeglica evakuirano je iz Libije u okviru novog mehanizma za hitni tranzit UNHCR-a koji financira EU i sada ih je potrebno brzo preseliti u Europu. Nastavit će se ulagati zajedničke napore kako bi se evakuirali migranti u centrima za zadržavanje i stalo na kraj teškim uvjetima u kojima se nalaze te kako bi se razbile mreže krijumčarenja i nezakonitog trgovanja.
  • Uzajamni fond EU-a za Afriku i dalje ima ključnu ulogu u rješavanju temeljnih uzroka i pružanju zaštite migrantima i izbjeglicama uzduž rute te suzbijanju krijumčarenja i nezakonitog trgovanja migrantima te sada obuhvaća 147 programa u ukupnoj vrijednosti od 2,5 milijardi EUR odobrenih za područje Sahela i Čadskog jezera, Roga Afrike i sjeverne Afrike. Međutim, trenutačno nedostaje više od 1 milijarde EUR za mjere koje je potrebno poduzeti.
  • Plan za vanjska ulaganja svojim je Europskim fondom za održivi razvoj privukao veliki interes partnerskih financijskih institucija i privatnog sektora. Odaziv na prvi poziv za podnošenje prijedloga za ulaganja u okviru Jamstvenog fonda bio je izrazito ohrabrujući. Najvjerojatnije će dodatni doprinosi država članica biti od ključne važnosti kako bi se odgovorilo na veliku potražnju.

Zahvaljujući Izjavi EU-a i Turske i dalje se ostvaruju rezultati, tako da su se nezakoniti i opasni dolasci smanjili za 97 % u odnosu na razdoblje prije stupanja na snagu Izjave. Komisija danas pokreće mobilizaciju druge tranše u vrijednosti od 3 milijarde EUR u okviru Instrumenta za izbjeglice u Turskoj i to nakon što je prvi dio instrumenta u cijelosti ugovoren dokraja 2017. godine.

Poboljšanje upravljanjavanjskim granicama

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu sa svojih 1350 stručnjaka raspoređenih na svim migracijskim rutama trenutačno pruža potporu nacionalnim službenicima graničnog nadzora, međutim za podržavanje operacija u tijeku potreban je veći doprinos u smislu osoblja i opreme. Usporedno s time radi se ina razvoju strategije europskog integriranog upravljanja granicama,koja odražava činjenicu da su vanjske granice EU-a zajedničke granice u pogledu kojih nacionalna tijela i tijela EU-a moraju zajedno djelovati. U današnjem izvješću predstavljaju se za razvoj te strategije, koju bi sada trebali provesti nadležna tijela država članica i Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu.

Rezultati u području vraćanja i ponovnog prihvata

Znatan napredak ostvaren jeu poboljšanju suradnje sa zemljama podrijetla u pogledu vraćanja. Od prošlog ljeta postignuti su praktični sporazumi u pogledu vraćanja s dodatne tri zemlje podrijetla, dok su pregovori s nekoliko partnerskih zemalja još u tijeku. Komisija danas predlaže i uvođenje novog mehanizma namijenjenog uvođenju strožih uvjeta za obradu zahtjeva za izdavanje vize ako partnerska zemlja ne surađuje dovoljno u provedbi ponovnog prihvata Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu podupire sve veći broj operacija vraćanja,no države članice moraju se pobrinuti za učinkovitu provedbu vraćanja migranata u okviru tih zajedničkih operacija. Od sredine listopada 2017. uz potporu Agencije provedeno je 135 operacija vraćanja, u okviru kojih je vraćeno približno 4000 osoba.

Premještanje je gotovozavršeno, vrijeme je za novo poticanje preseljenja

Nakon više od dvije godine EU-ov program premještanja uspješno se privodi kraju.Zahvaljujući doprinosu gotovo svih država članica premješteno je gotovo 34 000 osoba, odnosno više od 96 % svih prijavljenih podnositelja zahtjeva koji ispunjavaju uvjete. U tijeku je priprema za premještanje preostalih podnositelja zahtjeva (149 u Grčkoj, 933 uItaliji). U 2017. uspješno je dovršen i EU-ov program preseljenja donesenu srpnju 2015., u okviru kojega je na siguran način dovedeno u Europu ukupno 19 432 osoba iz ranjivih skupina, a preseljenja na temelju Izjave EU-a i Turske i dalje se provode. U skladu s Komisijinim novim programom preseljenja, koji je osmišljen za najmanje 50 000 izbjeglica, zasad se 19 država članica obvezalo osigurati gotovo 40 000 mjesta.

Sljedeći koraci

Niz aktivnosti koje je EUpokrenuo u svojoj migracijskoj politici trebat će se nastaviti provoditi ubudućnosti, a to će zahtijevati odgovarajuće financiranje koje bi trebalouključivati veći doprinos iz proračuna EU-a i veću potporu država članica EU-a.

  • Reforma Dublinske uredbe: u skladu s političkim planom Komisije donesenim u prosincu 2017. potrebno je pojačano raditi na uspostavi sveobuhvatnog sporazuma o održivoj migracijskoj politici do lipnja 2018.
  • Zajednička radna skupina Afričke unije, EU-a i UN-a: nastavit će se nastojati pomoći ljudima u napuštanju Libije, a s libijskim nadležnim tijelima surađivati u cilju obustavljanja sustavnog zadržavanja migranata.
  • Uzajamni fond EU-a za Afriku: u cilju podržavanja programâ na sva tri zemljopisna područja, države članice trebale bi osigurati odgovarajuće doprinose radi popunjavanja mogućeg jaza u financiranju.
  • Plan za vanjska ulaganja: države članice trebale bi osigurati dodatna financijska sredstva za poboljšanje učinkovitosti i dometa plana za vanjska ulaganja.
  • Vanjske granice: trebalo bi brzo nastaviti s pripremama tehničke i operativne strategije europskog integriranog upravljanja granicama. U pogledu Europske granične i obalne straže države članice trebale bi hitno popuniti jaz u pogledu obveza pružanja stručnjaka i tehničke opreme.
  • Povratak: iako se moraju uložiti dodatni napori za postizanje novih dogovora i sporazuma o ponovnom prihvatu, države članice sada bi trebale u potpunosti iskoristiti već postignute sporazume i to brzim vraćanjem većeg broja ljudi u okviru operacija koje organizira Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu.
  • Preseljenje: države članice trebale bi što prije pokrenuti preseljenja u okviru novog programa za prioritetne zemlje. Preseljenja izbjeglica evakuiranih iz Libije u okviru mehanizma za hitni tranzit potrebno je što prije provesti.
  • Izjava EU-a i Turske: osim što je mobilizirana druga tranša u vrijednosti od 3 milijarde EUR u okviru Instrumenta za izbjeglice u Turskoj, grčka nadležna tijela trebala bi sa svoje strane ubrzati rad usmjeren na poboljšanje vraćanja u okviru Izjave, među ostalim s pomoću planiranih izmjena svojeg zakonodavstva u području azila. Isto tako potrebno je uložiti veće napore kako bi se osigurali odgovarajući uvjeti prihvata u žarišnim točkama. Vijeće bi trebalo aktivirati dobrovoljni humanitarni program prihvata kako bi se osigurala daljnja provedba preseljenja iz Turske.