Vijesti

Koliko nam IoT (Internet stvari) pomažu, ali i mijenjaju svakodnevnicu?

Jeste li znali da se,prema istraživanju Europske komisije, procjenjuje da će tržišna vrijednost IoT tehnologije u EU-u do 2020. narasti do čak jednog trilijuna eura?

Koliko nam IoT (Internet stvari) pomažu, ali i mijenjaju svakodnevnicu?

 

Internet stvari (IoT) je srž procesa digitalizacije gospodarstva i društva, te je ključna sastavnica strategije Europske komisije za digitalizaciju europske industrije i digitalnog tržišta. Europske vrijednosti primjenjuju se na internet stvari kako bi osnažile građane, zahvaljujući visokim standardima privatnosti i sigurnosti. No, znate li što IoT donosi našem svakodnevnom životu?

 Što je IoT?

IoT (engleski, “internet of things“), ili na hrvatskom “internet stvari“, opisuje tehnologiju povezivanja fizičkih uređaja, vozila i drugih stvari, koje prikupljaju, dijele i razmjenjuju podatke putem interneta. Spajanje uređaja može biti žično ili bežično te omogućuje potpuno nove mogućnosti za međusobnu interakciju (komunikaciju) između ljudi i različitih sustava. Na taj način komunicirati mogu stvari, uređaji i stvari/uređaji s ljudima, uz zajednički cilj olakšavanja i pojednostavnjivanja života ljudi.

Kako radi IoT?

Znate li da danas u svijetu postoji gotovo 700 milijuna pametnih nosivih uređaja,poput pametnih satova, narukvica, privjesaka i sličnih uređaja? Takvi uređaji omogućuju vlasniku da putem aplikacije prati promjene podataka, a podaci koje aplikacija obrađuje dolaze izravno putem senzora koji prati određene promjene.

Primjerice, senzor pokretana pametnoj narukvici omogućuje osobi da prati svoju tjelesnu aktivnost. Senzor“primjećuje“ pokret, spaja se putem interneta na server, na kojem postoji sustav za obradu podataka, te ga šalje natrag u aplikaciju na pametnoj narukvici. Aplikacija potom te podatke prikazuje u pažljivo dizajniranom prikazu putem kojeg osoba prati promjene i na njih reagira. Pametna narukvica“uči“ te se ponaša u skladu s novim podacima. U ovisnosti o tome koliko jeosoba aktivna i koliko želi biti aktivna, pametna će mu narukvica, prema unesenim parametrima i dosadašnjim podacima kreirati rute, dojavljivati kad je vrijeme za aktivnosti i slično.

 Što je sve IoT?

Jeste li čuli za pametne klupe, hladnjake, perilice, tepihe, rasvjetu? Hladnjak će vam putem aplikacije reći da trebate kupiti neki proizvod koji ste potrošili, perilica će započeti pranje tako da bude gotovo upravo kad se vratite s posla, a tepih će dojaviti kretanje po njegovoj površini (primjerice,čak i ako vas nema u stanu te vas upozoriti putem aplikacije i potencijalno upozoriti i policiju). POS aparati, bankomati, MRI (uređaj za magnetsku rezonanciju) u bolnicama –sve su to uređaji koji rade na tehnologiji internet stvari, a njihovo umrežavanje omogućuje razvoj ideja na društvenoj, siguronosnoj, medicinskoj,ekološkoj i sličnoj platformi.

Tehnologija koja funkcionira iza svih tih “pametnih“ sustava/objekata je slična, razlika je u drugačijim senzorima koji opažaju ili mjere drugačije podatke, drugačije ih procesuiraju i drugačije prikazuju, odnosno komuniciraju u aplikaciji kako bi ih ljudi mogli razumjeti i na njih utjecati s udaljenošću. Istovremeno, uređaji“uče“ iz navika ljudi koji ih svakodnevno koriste i tako samostalno podešavaju određene parametre. Mogućnosti su gotovo neograničene.

 Tržište IoT tehnologije

Internet stvari postaje poprilično velik posao budućnosti, a kompanije u sve većem broju koriste ovu tehnologiju u svom poslovanju jer upravo internet stvari omogućuje integraciju velike količine uređaja koji imaju ugrađene senzore (elemente koji reagiraju na određene mjerne jedinice, koje potom daju određeni signal). Senzori potom komuniciraju jedni s drugima i s raznim aplikacijama, a aplikacije komuniciraju s ljudima.

Razlika u veličini tržišta interneta stvari širom svijeta u 2014. i predviđanja za 2020., prema industriji(u milijardama američkih dolara) pokazuje koliko i kako brzo ova tehnologija napreduje.

Izvor članka i fotografije: https://ec.europa.eu/croatia/news_hr