Vijesti

Proračun EU-a za regionalni razvoj i kohezijsku politiku nakon 2020.

Gospodarstvo EU-a oporavlja se, no potrebna su dodatna ulaganja kako bi se riješio problem dugotrajnih razlika među državama članicama i unutar njih. Budući da joj je za razdoblje od 2021. do 2027.namijenjen proračun od 373 milijarde eura, buduća kohezijska politika ima ulagačku snagu potrebnu za premošćivanje tih razlika. Sredstva će se i dalje usmjeravati u regije koje najviše zaostaju za ostatkom EU-a. Istodobno će kohezijska politika i dalje biti snažna, izravna poveznica između EU-a i njegovih regija i gradova.

Proračun EU-a za regionalni razvoj i kohezijsku politiku nakon 2020.

 

Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021.–2027.) predlaže osuvremenjivanje kohezijske politike, glavne ulagačke politike EU-a i jednog od najkonkretnijih izraza europske solidarnosti.

Glavne značajke prijedloga Komisije za osuvremenjenu kohezijsku politiku opisane su u nastavku.

1.Usmjerenost na ključne prioritete za ulaganja, s obzirom na koje EU može postići najbolje rezultate:Većina ulaganja iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda usmjerit će se na inovacije, potporu malim poduzećima, digitalne tehnologije i osuvremenjivanje industrije. Ulagat će se i u prelazak na nisko ugljično, kružno gospodarstvo te u borbu protiv klimatskih promjena, u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma.

2.Kohezijska politika za sve regije i prilagođeniji pristup regionalnom razvoju:

  • Ulaganje u sve regije: Regije koje još zaostaju s obzirom na stopu rasta ili visine prihoda – uglavnom se radi o regijama na jugu i istoku Europe – i dalje će primati znatnu potporu EU-a. U okviru kohezijske politike nastavit će se ulaganja u svim regijama jer se mnoge regije diljem Europe, uključujući one u bogatijim državama članicama, teško nose s ostvarivanjem industrijske tranzicije, s borbom protiv nezaposlenosti i sa suočavanjem s globaliziranim gospodarstvom.
  • Prilagođeni pristup: u okviru kohezijske politike zadržavaju se tri kategorije regija: slabije razvijene, tranzicijske i razvijenije regije. BDP po stanovniku i dalje je glavni kriterij u dodjeli sredstava u nastojanju da se smanje nejednakosti te da se regijama s niskim prihodima i niskom stopom rasta olakša sustizanje ostatka EU-a. Osim toga, novim se kriterijima nastoji bolje odraziti stvarno stanje na terenu – nezaposlenost mladih, niska razina obrazovanja, klimatske promjene te prihvat i integracija migranata.
  • Vodstvo na lokalnoj razini: Kohezijska politika za razdoblje od 2021. do 2027. odraz je Europe koja osnažuje podupiranjem lokalno pokrenutih strategija razvoja. Lokalna, gradska i regionalna tijela više će sudjelovati u upravljanju sredstvima iz fondova EU-a, a višim stopama sufinanciranja pojačat će se osjećaj odgovornosti za projekte financirane sredstvima EU-a u regijama i gradovima

3.Manje pravila, jasnije i sažetije odredbe te fleksibilniji okvir:

  • Pojednostavnjenje pristupa fondovima: Komisija za sljedeći dugoročni proračun EU-a predlaže pojednostavnjenje pravila, smanjenje administrativnog opterećenja te blaže provjere za poduzeća i poduzetnike koji primaju potporu EU-a.
  • Jedinstven pravilnik: Sedam fondova EU-a koji se provode u partnerstvu s državama članicama („podijeljeno upravljanje”) sada je obuhvaćeno jedinstvenim pravilnikom. Tako će se olakšati rad voditelja programa koji se financiraju sredstvima EU-a. Olakšat će se i sinergije, primjerice između fondova u okviru kohezijske politike i Fonda za azil i migracije kad je riječ o razvoju lokalnih strategija integracije migranata. Tim se okvirom omogućava i učinkovitije povezivanje s drugim fondovima dostupnima u okviru proračuna EU-a. Države članice, primjerice, mogu odlučiti prenijeti dio sredstava koja su primile na temelju kohezijske politike u programe Invest EU.
  •  Prilagođavanje potrebama: Novi je okvir spoj stabilnosti neophodne za planiranje dugoročnih ulaganja i odgovarajuće razine fleksibilnosti potrebne za prilagodbu nepredviđenim događajima. Revizijom na sredini provedbenog razdoblja odredit će se jesu li tijekom zadnje dvije godine razdoblja financiranja potrebne promjene u programu, a moći će se provesti i ograničeni prijenosi sredstava među programima koji se financiraju iz fondova EU-a.

4.Snažnija povezanost s europskim semestrom radi poboljšanja ulagačkog okruženja u Europi: Komisija predlaže jačanje povezanosti kohezijske politike i europskog semestra kako bi se u Europi stvorilo okruženje pogodno za rast i poslovanje te ostvario potpuni potencijal ulaganja EU-a i nacionalnih ulaganja. Takvom snažnijom potporom kohezijske politike strukturnim reformama  zajamčit će se potpuna komplementarnost i usklađenost s novim, poboljšanim Programom potpore strukturnim reformama.

Više informacija na:

https://ec.europa.eu/croatia/news/regional_development_and_cohesion_policy_beyond_2020_hr