Vijesti

Sve prilike koje pruža europski proračun

Europska komisija predstavit će danas, na neformalnom sastanku Europskih čelnika različite opcije – i njihove financijske posljedice – za nov i moderan dugoročan proračun EU-a, kojim se mogu učinkovito ostvariti prioriteti za razdoblje nakon 2020.

Prioritetidugoročnog proračuna Europske unije nakon 2020.

Pred nama stoji rasprava o šestom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO), odnosno dugoročnom proračunu  EU-a.

Sve prilike koje pruža europski proračun

 

Ako o njemu počnemo raspravljati sada, nadamo se da pregovore možemo zaključiti u svibnju 2019. u Sibiuu, Rumunjskoj. Uspije li nam to, svijetu ćemo poslati snažnu poruku: Europa je sposobna djelovati, i to jednoglasno.

Mnogi smatraju da je, kada je sljedeći europski proračun u pitanju, glavni izazov kako osigurati sredstva, pogotovo nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, a radi se o manjku koji se procjenjuje na 12 do 13 milijardi EUR godišnje. Međutim, pitanje koje bismo si prvo trebali postaviti jest koji su naši ciljevi i prioriteti za sljedeće razdoblje, odnosno koja je dodana vrijednost europskog proračuna?

Izdvojit ću samo neke od konkretnih primjera korištenja EU proračuna u sadašnjem razdoblju 2014.-2020.: tu je Junckerov plan koji će do 2020. pokrenuti investicije u vrijednosti od 500 milijardi eura, skoro devet milijardi eura izdvojeno je za potporu zapošljavanja 1,6 milijuna mladih, zatim potpore za sedam milijuna poljoprivrednika, osiguran je pristup 6,6 milijuna djece novim, modernim školama i vrtićima, a u posljednjih 30 godina devet milijuna studenata imalo je priliku sudjelovati u projektu razmjene Erasmus+. Uz sve to EU uspijeva biti i vodeći donator na svijetu s oko 60 posto ukupne svjetske humanitarne pomoći.

U zadnjih par godina Hrvatska je isto profitirala od proračuna EU. Primjerice iz programa za konkurentnost i koheziju izgrađeni su novi tehnološki parkovi, studentski domovi, poslovni inkubatori, obnovljene bolnice i kulturni objekti u nekoliko županija, izgrađena nova infrastruktura za zračni promet u Dubrovniku, a EU iz svojeg proračuna sufinancira krunu svih infrastrukturnih projekata – Pelješki most i to sa preko 300 milijuna eura.

Proračun pretače naše prioritete i ciljeve u brojke i dopušta da odredimo smjer za Europu u nadolazećem desetljeću na temelju solidarnosti među 27 država članica Europske unije.

Nadalje,neki se izazovi bolje rješavaju na europskoj razini ili se samo na europskoj razini mogu uspješno riješiti, kao što su borba protiv terorizma, unutarnja ivanjska sigurnost, nadzor državne granice, ulaganja u obranu i istraživanja u području obrane u interesu naših poreznih obveznika i građana te veliki istraživački projekti za poboljšanje naše konkurentnosti u digitalnom dobu.

Opravdano je govoriti i o rezovima kao opciji. Na primjer, u posljednjih pet godina osoblje Komisije smanjilo se za 5 posto i ubuduće ćemo možda morati dodatno smanjiti broj zaposlenika, ali jednako je tako razumno razmatrati mogućnost stvaranja novih izvora prihoda, kao što je mogućnost oporezivanja proizvodnje plastike i sintetike, kako bismo pridonijeli ciljevima naših europskih politika o zaštiti klime.

U prosjeku, od svakih 100 eura naših plaća 50 eura odlazi na doprinose i porez.Od tih 50 eura koji se uzimaju od europskih poreznih obveznika svega jedan euro odlazi u proračun Europske unije. Ostatak ostaje u državama članicama na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Trenutno, europski proračun čini jedan posto BDP-a Europske unije, a da bismo se učinkovito mogli nositi s izazovima s kojima je Europa suočena, dovoljno je povećanje na samo 1,1x posto.

Drugi aspekt rasprave o europskom proračunu njegovo je trajanje, a naši programi,posebno Erasmus+Obzor nakon 2020. te zajednička poljoprivredna i kohezijska politika trebaju pravnu i financijsku sigurnost.

Dosada su europski proračuni pokrivali sedmogodišnje razdoblje, što je pridonijelo pravnoj i financijskoj sigurnosti, ali s druge strane nije bilo usklađeno s demokratskim ciklusima EU-a. Stoga Europska komisija predlaže da sada posljednji put donesemo sedmogodišnji okvir, a nakon njega petogodišnje okvire te da ih se uskladi s demokratskim ciklusom mandata Parlamenta i Komisije. Sljedeći sedmogodišnji okvir služio bi kao premosnica prema demokratskijem petogodišnjem okviru.

Državečlanice morat će se složiti oko vizije ujedinjene Europe i odrediti prioritetekoji bi trebali uključivati zajedništvo, gospodarski napredak, održivi razvoj isigurnost za sve građane. Vjerujem da sve države članice to žele te da ćepokazati jedinstvo i donijeti ispravnu odluku za bolju budućnost Europskeunije, a vas pozivam da se aktivno uključite u ovu raspravu jer se to vasitekako tiče.

BrankoBaričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj

Izvor:http://bit.ly/2ELzQdG